Klub bjelovarskih književnika Klub bjelovarskih književnika

Rusan Časopis za književnost, kulturu i druga društvena zbivanja

Vrela Glasilo Ogranka Matice hrvatske Daruvar za znanost, kulturu i umjetnost

3. Pjesnici u Tomašu

KNJIŽEVNO-KULTURNA MANIFESTACIJA u sjećanje na pjesnika Branka Kreštana.

više o tome


MATICA HRVATSKA U POVIJESTI

Matica hrvatska, pod imenom «Matica ilirska», osnovana je 1842. godine, u zrelo doba hrvatskoga narodnoga, «ilirskog» pokreta, kada se osjećala živa potreba za osnivanjem književno-izdavačkog poduzeća za knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova namijenjenih recitiranju ili pjevanju na sastancima i druženjima.

Od te davne 1842. godine Matica hrvatska poslala je među hrvatski puk veliki broj knjiga kojima je izgrađivala i podržavala nacionalnu svijest. Knjiga je hrvatskom domu bila najbolji prijatelj i učitelj, a pokazivala je, na najvidljiviji način, i društveni status.

Prvi javni govor na hrvatskome jeziku, u hrvatskome Saboru, održao je Ivan Kukuljević Sakcinski, predsjednik Matice hrvatske od 1874. godine do svoje smrti 1889.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika zamišljena je i sastavljena u Matici hrvatskoj, i od koje je, kao od kulturnoga i političkoga dokumenta, nastalo hrvatsko proljeće, koje će navijestiti i zacrtati samostalnu i neovisnu, suverenu Hrvatsku.

Zbog toga je Matici hrvatskoj 1972. onemogućen rad, njezini su ogranci zabranjeni, članovi proganjani, a vodstvo završilo u tamnici. Sudskom je odlukom 1980. Matica hrvatska konačno ukinuta.

U novim prilikama, nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj, godine 1989. obnovljen je rad Matice hrvatske, oživljeno djelovanje ogranaka diljem Hrvatske i svugdje gdje žive Hrvati, te se na taj način razvila želja i volja za kulturnim životom i djelovanjem.

Danas Matica hrvatska ima više od 120 ogranaka u Hrvatskoj, BiH i drugim zemljama.

U Središnjici i ograncima objavljuju se stotine knjiga svake godine, koje redovito odnose najvažnije hrvatske književne nagrade. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značajna je biblioteka «Stoljeća hrvatske književnosti». Središnjica objavljuje dvotjednik «Vijenac» za književnost, umjetnost i znanost te književni časopis «Kolo» i «Hrvatsku reviju».

Osim izdavačke djelatnosti Matica hrvatska priređuje obilje kulturnih i znanstvenih manifestacija: predstavljanje knjiga, simpozije, okrugle stolove, stručna i znanstvena predavanja, koncerte, kazališne predstave. Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlađu prvenstveno mlađi umjetnici.

Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su i «Rusan» (županijski list za književnost, umjetnost i druga društvena zbivanja, BBŽ) i «Vrela» ogranka Matice hrvatske Daruvar.

Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.